Posle Petrove crkve u Novom Pazaru naša crkva Svetog Prokopija predstavlja drugi najstariju sačuvanu, živu crkvu na tlu današnje Srbije. Mošti Svetog Velikomučenika Prokopija pohranjene su u crkvi posvećenoj ovom svecu u Prokuplju. Sveti Ratnik i Vojvoda – Velikomučenik Prokopije je od 1386. u Prokuplju.
Usled otomanske najezde, u poslednjoj trećini XIV veka, u prokupačkucrkvu su 1386. Godine prenete iz Niša , neposredno pre njegovog pada, mošti Svetog Prokopija. Na njenoj južnoj strani je dozidana grobnica sa tri prostorije, u kojoj su smeštene mošti. Sama crkva je od tada posvećena Svetom Velikomučeniku Prokopiju, a već 1395. godine, kneginjaMilica, supruga SvetogMučenika kneza Lazara Kosovskog u jednoj povelji sam grad naziva gradom Svetog Prokopija i ta godina se i danas nalazi na njegovom grbu. Vekovima je grobnica Svetog Prokopija sa svetiteljskim moštima bila mesto isceljenja vernog naroda sa svih strana sveta. Tu su čitan emolitve, upućivane svetitelju i uslišavane su, za spasenje duša i za zdravlje tela.
Prvobitna crkva koja datira iz period akrajem IX ili početkom X veka, u doba Samuilovog carstva je imala tri broad inarteks, a slična je bila sa drugim crkvama iz tog perioda, nastalim oko Prespe i Ohrida, poput crkve Svete Sofije. Početkom XI veka, u njenoj unutrašnjosti su dodata dva reda stubova i polustubići, čime je ona dobila izgled bazilike, a njene tadašnje dimenzije iznosile su 14 x 9 metara. Ikonostas je uradio Kosta Nakica, zografiz Velesa 1847. godine. Freska mladogratnika (danas Svetog Prokopija) iznad strogulaza u crkvu, potičeiz 1861. godine. Crkva je danas, usledmnogobrojnihobnova, petobrodna građevinasa tri apside na istočnoj strani, dimenzija 18.5 x 16 metara. Njen središnji deo čine oltarski deo, naos sa centralnim brodom visine 6.3 metra i narteks, dok se u bočnim delovima nalaze tutorsko odeljenje (naseveru) odnosno skrivnica i grobnica Svetog Prokopija (na jugu).
Crkva Svetog Prokopija u Prokuplju je svojevremeno bila centar topličke Episkopije, a u narodu postoji predanje da je crkva Svetog Prokopija nekada bila manastir, ali o tome nema nikakvih pisanih tragova. Završićemo vam ovu priču rečima PatrijarhaVarnavena 1.000. godišnjici crkve 1934. god. Citatom dela govora NJegove Svetosti izrečenih tom prilikom: „NEMA DANAS NI JEDNE NAŠE CRKVE ČIJA ISTORIJA BROJI HILJADU GODINA ZATO CRKVA SVETOG PROKOPIJA OZNAČAVA NAJVEĆU SVETINJU NAŠU I NAJVEĆI NAŠ NACIONALNI HRAM.“
S blagoslovom starešine crkve Svetog Prokopija u Prokuplju protojereja Nikole Ilića tekst napisao Nenad Gizdović